Start typing in a secondary language...duh
Khatar 2003, o Evropako Centro Pala Romane
Xakaja/Ćaćimata phandlas pe te kerel zuralo
monitoring pala Ciganongi, Phirutnengi taj Rromane
migrantongi situacia ande Franca. Kado
rodipe sikavela, ke e Ciganongi, Phirutnengi taj
e Rromane migrantongi situacia areslas pe kriza
ande palutne berśa. Dźikaj e Franca na pindźarel
e minoriteten/ciknimatan, na pindźarela pe e
Ciganikane taj Phirutne jekhetanimatangi identiteta
taj śajimata, kaj te śaj griźin taj te inkeren
pengi kultura, tradicia, trajosko/źivotosko drom
taj e aver anglune kotora penge identitetako. But
śel milǎ Ciganura taj Phirutne, kajso e francikane
themutnenge aba but śele berśende dela pe, kadalenge
na dela pe e egalone griźimasko fundamentalo
ćaćipe taj butivar astarena lendar palpale
taj hatǎrena/halǒvena hamisaripe maśkar penge
civilone, politikalone, socialone, ekonomikane
taj kulturikane ćaćimata. Aba dolmut/ćirla si von
tel-e zòr e thamǎnge, politikonge taj praktikenge
so resena pe lengo kontrolo, represia, ekskluzia
taj bilaripe/assimilacia, taj kado efektuila sako
aspekto ande lengo sako-dĭvesutno trajo. Akanutnes
but thamǎ/zakonura sa ćhinde e droma e
ciganonge taj phirutnenge te śaj astaren penge
identitetake klidune kotora, taj von jekhvareste
si o legalo ćaćikanipe e rasistone thanutne funkcionaronge
te vazden represivo taj drakonikani
mezúra, so aresena – taj vi tradena maj dur – pe
ciganengo taj phirutnengo phandavipe sadekh
khatar sa e kotora e francikane publikane trajoske
taj sevimatange/servizonge.